„Zagreb je u ogromnim problemima, a bez hrabrosti da se pokrenu veliku projekti neće biti spašen. Zbog toga će Centar nastaviti raditi na idejama i rješenjima u tri ključna segmenta, a riječ je o obnovi, upravljanju te komunalnoj infrastrukturi i prometu“, poručila je Dalija Orešković.

Supredsjednica Centra Dalija Orešković najavila je u petak izlazak stranke na izbore za Gradsku skupštinu Grada Zagreba, bez isticanja vlastitog kandidata za gradonačelnika. Kako je tom prilikom naglasila, Centar nije istaknuo vlastitog kandidata jer ih je sa svih strana političkog spektra već sada previše, a unatoč tome nema sučeljavanja različitih ideja o kojima će ovisiti sudbina grada, dok je javna rasprava gotovo u potpunosti zamrla.

„Građane tište osobne egzistencijalne brige, od zaraze korona virusom do gubitka radnih mjesta, ali i nemogućnosti obnove nakon potresa. Razumijemo raspoloženje birača koji rezignirano i zasićeno samo čekaju da kampanja prođe. To je realnost situacije u kojoj se odvijaju izbori i u Centru smo toga svjesni“, rekla je Orešković, dodajući da je Zagreb u ogromnim problemima te bez hrabrosti da se pokrenu veliku projekti neće biti spašen. Zbog toga će Centar, poručila je, neovisno o nadolazećim izborima, nastaviti raditi na idejama i rješenjima za tri ključna segmenta, a to su obnova, upravljanje te komunalna infrastruktura i promet.

Govoreći o obnovi, Orešković je istaknula da nema dijaloga i suradnje između lokalne, gradske i državne vlasti. „Niti potresi nisu potaknuli gradsku i državnu vlast da dogovore premještanje Hrvatskog sabora i Vlade na neku drugu lokaciju. Sabor i skupština smješteni su na Markov trg kada je Zagreb imao oko 50-ak tisuća stanovnika. Danas ih ima više od 800 tisuća. Administrativne i sigurnosne potrebe danas traže neke druge uvjete. Markov trg treba prepustiti kulturnim i turističkim sadržajima, stanovnicima Gornjeg grada treba vratiti protočnost i život, a tijela javne vlasti smjestiti u novoizgrađeni upravni centar u kojem bi bila i sva ministarstva i ostala državna i gradska uprava, primjerice negdje uz Savu, no konačnu riječ o tome može dati struka te sami građani“, rekla je Orešković.

Navela je da su u Donjem gradu potresom oštećene brojne nekretnine javne namjene, ali i stanovi u vlasništvu države i grada. Ali, ne zna se koji su to stanovi i tko ih je do sada koristio. „Da bi se krenulo u bilo kakvu obnovu, potrebno je uspostaviti i javno objaviti registar nekretnina čiji je vlasnik grad, kao i registar nekretnina čiji je vlasnik država, s opisom stvarnog stanja te podacima o korištenju i upravljanju tim nekretninama“, kazala je.

Kao drugi preduvjet za obnovu navela je izradu i objavljivanje Plana obnove. U njemu bi, u odnosu na nekretnine u državnom i gradskom vlasništvu trebalo pisati hoće li se sve zadržati u postojećem stanju ili će se predvidjeti mogućnost rješavanja vlasništva, odnosno prenamjena, dok se u odnosu na nekretnine u privatnom vlasništvu mora jasno naznačiti redoslijed provođenja obnove, uz podatak o kakvoj se obnovi radi i što će se dobiti njezinim provođenjem.

„Za obnovu u opsegu procijenjene štete naprosto nema dovoljno financijskih sredstava. Sve češće se čuje podatak da je za obnovu nekretnina u privatnom vlasništvu iz javnih sredstava osigurano tek 1 % od iznosa potrebnog za obnovu. To se moralo znati i prije donošenja Zakona o obnovi i zato je taj Zakon morao predvidjeti i poticati drugačije modele financiranja“, naglasila je supredsjednica Centra. U Plan obnove, dodala je, mora biti uključena i izgradnja nove urbanističke infrastrukture, dok financijska sredstva za cjelovitu obnovu koju Centar zagovara od samog početka, treba naći u privatnim investicijama, odnosno u investicijskom potencijalu samih nekretnina. Država i grad bi dodatna financijska sredstva mogli osigurati prodajom nekretnina koje im nisu potrebne ili davanjem tih nekretnina u vlasništvo investitoru, u zamjenu za izgradnju novih nekretnina javne namjene.

Kada je riječ o promjeni načina upravljanja gradom, polazišna točka je racionalizacija strukture. „Gradska uprava postala je mastodont koji je sam sebi svrha. Nova sistematizacija upravnih odjela mora odražavati stvarne potrebe, kao i vrstu i razinu stručne spreme potrebne za svako radno mjesto. Digitalizacija upravnih procesa omogućit će da usluga prama građanima bude neposrednija i brža, a odrazit će se i na broj potrebnih zaposlenika“, navela je. U okviru transparentne uprave, prema njezinom mišljenju, potrebno je uspostaviti i registar u kojem će biti javno objavljeni svi ugovori sklopljeni s Gradom, gradskim tvrtkama, ustanovama i turističkom zajednicom Grada Zagreba, a uz to treba uvesti i punu fiskalnu transparentnost svih tih tijela, kroz prikaz svih pojedinačnih uplata i isplata.

„Zagreb treba započeti i sa procesom digitalne demokracije, putem koje bi se građanima omogućilo da neposredno sudjeluju u donošenju odluka o utrošku proračunskih sredstava. Digitalnu demokraciju potrebno je osobito poticati kroz rad vijeća Gradskih četvrti i mjesnih odbora. Razvoj digitalnih aplikacija putem kojih će se građani više informirati o tome što se događa na razini njihovog kvarta ili cijelog grada, potaknut će njihov veći angažman u upravljanju, što je protuteža sadašnjem modelu, po kojem se kroz vijeća Gradskih četvrti i Mjesne odbore, čuje jedino glas stranaka koje su ušle u ta tijela, dok odluke donosi stranka koja drži ili uvjetuje većinu u gradskoj skupštini“, zaključila je Orešković.