Program za parlamentarne izbore 2020.

  1. Uvod

  2. Nova Hrvatska kakvu mi želimo je pomirena s prošlošću i okrenuta prema budućnosti. To je društvo u kojem se graðani osjećaju slobodno i sretno, u kojem žele stvarati i otvoreni su za suživot sa svim ljudima dobre volje. Društvo u kojem su javne politike fokusirane na podizanje kvalitete i standarda života stanovnika. Ovaj kratki program nudi jednu potpuno drugačiju perspektivu. Hrvatska je danas siromašna zemlja na začelju Europe. Umjesto da se prepiremo i natječemo kako podijeliti mrvice sa stola koje nam ostavljaju dosadašnji nesposobni i korumpirani političari, mi nudimo ideje, znanje, energiju i volju za stvaranjem novih vrijednosti i novog bogatstva. Za to je nužno osloboditi kreativni potencijal graðana, omogućiti poduzetnoj Hrvatskoj da se razmaše, motivirati naše mlade i ambiciozne ljude da ostanu u Hrvatskoj, a vratiti one koji su je privremeno ili trajno napustili.

    Mi moramo probuditi najbolji dio Hrvatske, posebno mlade i stručne ljude. Moramo dati prednost znanosti i struci, ispred teorija zavjere, pseudoznanosti i šarlatanstva. Moramo dati inovacijama i poduzetništvu da se razmašu i stvoriti povjerenje i poštovanje izmeðu radnika i poduzetnika, te privatnog i javnog sektora. Moramo sve uložiti u razvoj i stvaranje novog bogatstva, pazeći istovremeno na one najslabije i najpotrebitije. To se može, jedno ne isključuje drugo. Tako to rade najbolje zemlje svijeta. Moramo reformirati cijelu zemlju, a treba početi od obrazovanja. Moramo reformu koja je počela usmjeriti na osnovne postavke Cjelovite kurikularne reforme te ponovo probuditi entuzijazam učitelja, roditelja i cijelog društva. Moramo smanjiti poreze i namete da bismo privukli mlade, ambiciozne i stručne ljude da se vrate u Hrvatsku i iskoriste svoje međunarodne karijere te privuku svoje poslovne kontakte i prijatelje te ovdje s nama stvaraju novu Hrvatsku.

  3. Vrijednosti

  4. Sljedeće civilizacijske vrijednosti za koje jamči Ustav Republike Hrvatske ili spadaju u tekovine
    liberalne demokracije, smatramo neospornima i one nikada ne smiju biti podložne raspravama i
    nasrtajima vlasti:
    • ljudska, osobna (uključujući reproduktivna) politička i civilna prava i slobode
    • sloboda mišljenja i djelovanja te medijske slobode i kulturna prava
    • jednakost i ravnopravnost
    • demokratski višestranački sustav i predstavnička demokracija, uz slobodne izbore
    • dioba vlasti na neovisne grane: izvršnu, zakonodavnu i sudbenu vlast
    • vladavina prava, socijalna pravda te obrazovanje i zdravstvo dostupni svima i pod jednakim uvjetima
    • ekonomske, poduzetničke i tržišne slobode
    • pravo na rad i slobodu rada
    • očuvanje prirode
    • antifašizam
    • sekularnost i laičnost države, uz poštivanje prava vjerskih zajednica

  5. Društvo uključenosti, suradnje i znanja

  6. Nove razvojne politike zahtijevaju višu razinu poštovanja, otvorenosti i uključenosti u društvu i
    gospodarstvu. Zalažemo se za suradnju različitih struka čime se omogućuje stvaranje novih ideja i
    mogućnosti za razvoj inovativnih proizvoda i usluga.
    Društvo znanja - Zalažemo se za povratak na put zacrtan Cjelovitom kurikularnom reformom. Posebice
    se to odnosi na osnaživanje ranog i predškolskog odgoja poveđanjem obuhvata djece. U osnovnoj školi
    nužno je uvesti mogućnost fleksibilnijeg organiziranja nastavnog procesa na način da se odustane od
    45 minutnog sata. Treba također odustati od općeg prosjeka ocjena jer on nije mjerilo onoga što djeca i
    mlade osobe mogu i znaju. U gimnazijama je potrebno uvesti izbornost, a u strukovnim školama povećati
    udio učenja na radnom mjestu. Potrebno je poticati STEM zanimanja, proširiti profil umjetničkih škola
    te obratiti posebnu pozornost na djecu i mlade s poteškoćama te darovite. Najviše pažnje potrebno je
    usmjeriti objektiviziranju ocjenjivanja i uvođenja meritokratskih principa u osnovno i srednje školstvo
    te posebice na podizanje društvenog statusa odgojno-obrazovnih radnika. Sva djeca trebaju pohađati
    vrtiće, sve škole trebaju raditi u jednoj smjeni, sva djeca trebaju imati kvalitetan topli obrok u školi i
    sve škole trebaju imati sportske dvorane. Sve škole moraju biti podjednako tehnološki opremljene kako
    bi sva djeca, gdje god živjela, imala jednake šanse za uspjeh u životu. Regijama, temeljem teritorijalnih
    i društvenih specifičnosti, potrebno je dopustiti aktivnu mogućnost kreiranja dijela školskih programa
    i školskih kurikuluma.
    Znanost i visoko školstvo reorganizirali bismo u otvoreni i internacionalni sustav, kojima će racionalno
    upravljati neovisno izabrani čelnici, uz očuvanje autonomije temeljene na odgovornosti. To bi bio
    sustav s kompetitivnim kriterijima vrednovanja koji bi se temeljili na međunarodnoj prepoznatljivosti,
    sustav s potpuno integriranim sveučilištima s programskim financiranjem temeljenim na mjerljivim
    pokazateljima rezultata rada.
    Radi poveđavanja kvalitete obrazovanja potrebno je poticati konkurentnost između javnog i privatnog
    sektora kroz stvaranje veće mogućnosti izbora.
    Društvo uključenosti - Omogućavanjem veće ukljućenosti svih društvenih skupina u razvojne procese
    ubrzat ćemo razvoj društva uz istovremeno jačanje samopoštovanja pojedinca. Uključenost mora biti
    omogućena sudjelovanjem građana, interesnih skupina i organizacija civilnoga društva u oblikovanju,
    provedbi i prađenju provedbe javnih politika, kao i u otvorenom načinu donošenja politika i odluka.
    Razvit će se postojeći, ali i novi modeli javnog savjetovanja ne samo u donošenju zakona, drugih propisa
    i akata, nego i u donošenju odluka i na lokalnim razinama, kao i novi i otvoreniji institucionalni modeli
    odlučivanja koji omogućuju ravnopravan pristup svim generacijama i svim društvenim skupinama.
    Projekti društvenih inovacija povezuju i stvaraju nove mogućnosti za mnoge građane koji su ostali izvan
    institucionalnih okvira. Nove tehnologije, startupovi, kreativne industrije i socijalno poduzetništvo
    pokretači su novog socijalnijeg i zelenijeg gospodarstva za 21. stoljeće.
    Društvo suradnje - Poticanje kulture suradnje i poduzetništva utemeljenog na suradnji civilnog
    društva, javnog, privatnog i akademskog sektora stvara okružje kojim se otvaraju nove mogućnosti
    zapošljavanja i stvaranja dodane vrijednosti u gospodarstvu. Suradnja prelazi granice, jača međunarodnu
    konkurentnost i vidljivost Hrvatske. Radi jačanja konkurentnosti hrvatskih gospodarstvenika i veće
    vidljivosti Republike Hrvatske aktivirat će se snažna gospodarska diplomacija kroz različite oblike
    suradnje, kao što je međunarodna znanstvena i obrazovna suradnja, djelatnosti turizma i sporta,
    te privlađenje međunarodnih ulaganja s ciljem daljnjeg razvoja i jačanja hrvatskoga gospodarstva

    Društvo je učinilo razvojni iskorak te se konkurentne prednosti više ne ostvaruju lako individualnom
    borbom za tržišni udio, posebice na globalnoj razini. Nova ekonomija raste i razvija se na temeljima
    „kolaborativnih prednosti“, a razvoj vještina suradnje preduvjet je za nove proizvode i nova tržišta.

  7. Javna uprava za svoje građane

  8. Kvalitetnu i učinkovitu javnu upravu koja daje najbolje usluge građanima uz minimalni trošak moguće
    je postići uz ravnomjeran razvoj ljudskih resursa i poslovnih procesa.
    Načela kojima bi se trebala voditi javna uprava objedinili smo u nekoliko ključnih područja:
    • Moderna javna uprava - Proces modernizacije javne uprave pokrenut je ulaskom Republike
    Hrvatske u Europsku uniju i sustavnim uvođenjem načela dobrog upravljanja u hrvatsku
    administraciju. Za potpuni preobražaj javne uprave, osim primjene novih tehnoloških rješenja
    u digitalizaciji, nužno je povećati kompetencije i vještine zaposlenih u javnoj upravi. Da bismo
    postigli apsolutnu transparentnost i otklonili mogućnost političkog kadroviranja, procese
    zapošljavanja treba modernizirati i provoditi kroz centralnu bazu podataka svih kandidata, a
    same kandidacijske postupke za tipizirana radna mjesta u javnoj upravi potrebno je unificirati
    i prepustiti profesionalnim trećim stranama koje su neovisne u radu. Postizanje i održavanje
    kompetentnosti zahtijeva kontinuirano obrazovanje i usavršavanje zaposlenih u javnoj upravi.
    Zalažemo se za inovativne pristupe razvoju modernih i stvarnosti prilagođenih propisa i postupaka,
    a svaki doprinos na ovom području treba posebno vrednovati i nagraditi. Digitalizacija pak treba
    kao krajnji rezultat omogućiti da traženi podaci budu dostavljani digitalno. Isto tako, jednom
    zatražen podatak bilo koje razine javne uprave treba biti dostupan svima istog trenutka kada je
    unesen u sustav.
    • Učinkovita i odgovorna javna uprava - Pretjerana birokratizacija neće se moći riješiti samo
    uvođenjem digitalne tehnologije. Potrebno je izvršiti decentralizaciju i provesti značajne
    promjene u organizacijskim strukturama državnih i javnih institucija koje će omogućiti
    kreativno djelovanje, pojačanu komunikaciju među različitim strukama i razinama upravljanja i
    jednostavnije donošenje svakodnevnih odluka. Odluke koje su, primjerice, važne za lokalnu upravu
    uputno je donositi unapređenjem izravne demokracije koja, ovisno o temi i razini odlučivanja,
    može imati sugestivan ili obvezujuć značaj. Potrebno je poticati načelo supsidijarnosti u društvu
    s težnjom donošenja odluka u zajednicama, mjesnim odborima, četvrtima i administrativnim
    razinama najbližim građanima. Neke od lokalnih jedinica već su dostigle ovu razinu, te pokazale
    kako je to moguće. Na primjer, Grad Sveta Nedjelja je prvi u Hrvatskoj uveo e-Referendum na
    kojem građani izravno biraju jedno od predloženih rješenja za neki od lokalnih problema ili
    projekata. Stoga bi ovo područje trebalo i formalno poticati. Ovo je ujedno i prilika za domaći IT
    sektor da sudjeluje kreativnim aplikativnim rješenjima te stekne referencu za prodaju znanja i
    izvan Republike Hrvatske.
    • Dobro upravljanje - Za postizanje visokih profesionalnih standarda neophodno je provesti
    depolitizaciju sustava. Ustrajemo na načelima dobrog upravljanja koja uključuju odgovornost
    prema građanima, transparentnost djelovanja i financiranja, upravljanje u skladu s potrebama
    društva, koherentnost u obavljanju javnoga posla, te uvođenje postupka vrednovanja javnih
    službenika, javnih politika, programa, projekata i aktivnosti. Transparentnost na svim razinama,
    bez obzira na financijski iznos i područje, neophodan je temelj za povratak povjerenja u javnu
    upravu. Digitalizacijom ovog područja moguće je čitav postupak dostupnosti javnih informacija
    provesti uz iznimno male troškove. Kroz proces vrednovanja javnih službenika potrebno je
    izgraditi nedvojben i transparentan sustav koji će kao rezultat dati jasne pokazatelje koji će biti
    odrednica u planiranju karijera, napredovanju, ali isto tako i osnova za planiranje smanjenja
    administrativnog aparata te za pozitivnu selekciju kadrova. Kao ogledni primjer te prakse
    opet možemo uzeti Grad Svetu Nedjelju koji je uveo transparentnost svih gradskih financija,
    uključujući javnu nabavu i mnoge druge procese te vrednovanje rada u javnom sektoru i plaćanje
    sukladno tome svih onih koji rade za državu (u javnom sektoru) i koji je vode.
    Sve navedeno za javnu upravu, zapravo vrijedi i za poduzeća u vlasništvu države i jedinica lokalne
    samouprave, za koja trebaju vrijediti ista pravila kad je u pitanju kvaliteta i transparentnost upravljanja,
    te odgovornost za rezultate. Ujednačavanjem standarda moguće je znatno podići kvalitetu komunikacije
    između državnog i javnog sektora s jedne strane i privatnog sektora s druge strane, što je neophodno
    za ubrzanje gospodarskog razvoja

  9. Zdravi i sigurni građani

  10. Zdravi građani - Tjelovježbu i sport promovirat ćemo kao preduvjet za očuvanje i unapređenje zdravlja
    svih građana, ali i za prevenciju pretilosti i drugih bolesti pod motom “(P)okrenimo se prema zdravlju”,
    a prioritet financiranja bit će na zdravstvenim aspektima i uključivanju što većeg broja djece i mladih
    u tjelovježbu i sport.
    Medicinski dio zdravstva uz sva znanja i vještine koje medicinsko osoblje ima suočava se s ograničenjima
    zdravstvenog sustava kojem nedostaje učinkovit i moderan pristup upravljanja, organizacije i
    financiranja. Zdravstveni sustav je fiskalno neodrživ, a više od dvadeset sanacija sustava do sada nisu
    riješile problem. Nesklad između kvalitete medicinske struke i (ne)kvalitete upravljanja treba smanjiti i
    čitav sustav konsolidirati poštujući prava pacijenata i kvalitetu zdravstvene usluge. Reforma zdravstva
    je nužnost, a vremenski rok je najmanje četiri godine. Za ovu reformu preporučujemo konsenzus
    političkih stranaka, jer se radi o zdravstvenoj zaštiti i interesu cjelokupnog stanovništva. Preporučujemo
    također proširenje kombiniranog modela financiranja iz javnih i privatnih izvora koji je prisutan u
    svim zemljama EU, a već je i kod nas pokazao dobre rezultate u područjima stomatologije i obiteljske
    medicine. Građanima treba, bez povećanja iznosa koji iz plaća izdvajaju za zdravstvo, omogućiti veći
    izbor kroz kompetitivnost javnog i privatnog sektora. Reforma sustava treba započeti s redefiniranjem
    uloge HZZO-a kao ključnog aktera u zdravstvenom sustavu, omogućivanjem izbora između HZZO-a i
    uvedene konkurencije, bez povećanja financijskog opterećenja građana.
    Sustav zdravstva treba unaprijediti kroz moderne pristupe upravljanju zdravstvenim organizacijama,
    transparentnije poslovanje u skladu s načelima dobrog upravljanja; ulaganja u zdravstvenu
    infrastrukturu. Poboljšanje pristupa kvalitetnim, održivim i pristupačnim zdravstvenim uslugama,
    zdravstvenim sustavima i uslugama dugoročne skrbi preko granice. Strukturno reformirano zdravstvo
    temeljit će se na principima uključenosti, kontinuiranosti i dostupnosti te reciprociteta i solidarnosti,
    na preventivnoj zaštiti, informatizaciji i telemedicini te na depolitizaciji i profesionalizaciji svih razina
    upravljanja

    Sigurni građani - Osiguranje sigurnih uvjeta života za građane, te prevencija i zaštita od prirodnih
    elementarnih i zdravstvenih nepogoda kao što su pandemije. Republika Hrvatska pogođena je višestrukim
    kritičnim događanjima u prvoj polovici 2020. godine te će posljedice proglašenja svjetske pandemije
    COVID 19 te posljedice potresa na području Grada Zagreba i županija u okruženju predstavljati velike
    izazove za Republiku Hrvatsku u postupku obnove oštečenih objekata, kao i osiguravanju novih uvjeta
    života i poslovanja uslijed zdravstvenih kriza uzrokovanih pandemijama. Razvojnim scenarijima
    obuhvatit će se rizici i krizne situacije u budućnosti, kako bi se sustavno i planski osigurali uvjeti
    za pravovremeno i učinkovito postupanje. U okviru sustava nacionalne sigurnosti dalje će se poticati
    stvaranje uvjeta za ljudsku i urbanu sigurnost.

  11. Rasterećeno, moderno i zeleno gospodarstvo

  12. Poznato je da su porezna i regulatorna opterećenja na gospodarstvo u Republici Hrvatskoj značajan
    ograničavajući faktor koji ruši konkurentnost i ima ozbiljan negativan utjecaj na ukupnu kvalitetu
    života.
    Ključna područja na kojima je potrebno učiniti veće promjene kako bismo ubrzali razvoj hrvatskoga
    gospodarstva su:
    • Moderno gospodarstvo - Gospodarski razvoj treba temeljiti na gospodarskim granama koje
    stvaraju visoku dodatnu vrijednost. Industrije visokih tehnologija zasigurno zauzimaju prvo
    mjesto među djelatnostima koje osiguravaju kvalitetan, ubrzan i održiv gospodarski rast.
    Konkurentnost visokotehnoloških tvrtki potrebno je poticati kreiranjem povoljnog poslovnog
    okruženja i seta poticajnih mjera za ulaganje u istraživanje i razvoj.
    • Smanjenje nameta - Kao najvažniju mjeru ističemo plan smanjenja fiskalnih i parafiskalnih
    opterećenja. Ta opterećenja viša su za 5 postotnih poena BDP-a, odnosno oko 20 milijardi kuna
    nego u drugim članicama EU sličnog stupnja razvijenosti.
    Porezno rasterećenje provest ćemo primjenom dva osnovna principa: 1. poreznim obveznicima
    osigurati uvjete kakve imaju njihovi konkurenti na zajedničkom tržištu EU, 2. porezna obveza
    nastaje kad porezni obveznik ostvari primitak (kad radnik primi plaću, kad poduzeće naplati
    potraživanje, kad poduzetnik isplati dobit).
    Uz restrukturiranja javnog sektora i smanjenja proračunskih rashoda provest ćemo dodatno
    porezno rasterećenje kojim ćemo Hrvatsku učiniti još atraktivnijom za ulaganje i poslovanje. Uz
    povećanje neoporezive osnovice, uvest ćemo jedinstvenu stopu od 10% poreza na dohodak. Isto
    tako, s ciljem privlačenja i poticanja privatnog ulaganja porez na dobit bio bi smanjen na 10% bez
    obzira na visinu prihoda. Na taj način će se povećati neto plaće i zaposlenost te pokrenuti ekonomija.
    Ovako povoljni porez na dohodak stvara uvjete za otvaranje potpuno novih radnih mjesta s visokim
    plaćama, a može služiti i kao mehanizam za povratak iseljenih stručnjaka i privlačenje novih.
    Na primjer, ako se otvori 50.000 visokokvalificiranih radnih mjesta s prosječnom bruto plaćom
    od 30.000 kuna (neto oko 15.000 kuna), to bi kroz uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje
    zatvorilo rupu u proračunu za zdravstvo u iznosu od 3 milijarde kuna godišnje. Pored toga, u
    I. stup mirovinskog sustava uplatilo bi se još 2,7 milijardi kuna čime bi se za taj iznos smanjila
    potreba za korištenjem ostalih poreznih prihoda za isplate mirovina. Dodatno, kroz povećanu
    potražnju povećali bi se prihodi od PDV-a i druge vrste prihoda proračuna. Ove mjere su posebno
    važne u trenutku kada u svjetskoj ekonomiji veliki broj radnika radi s udaljenih lokacija, te bi ih
    mogli privući da dođu raditi u Hrvatsku i ovdje donesu svoje plaće, te plaćaju poreze i doprinose.
    Tako se stvara dodatna vrijednost od čega imaju koristi svi hrvatski građani. Predložena porezna
    politika podrazumijeva značajnu decentralizaciju i spuštanje poreznih prihoda u regije gdje je
    porezni prihod ostvaren. Na taj način jačamo regije i gradove omogućavajući im kvalitetniji
    mehanizam planiranja i upravljanja vlastitim razvojem i konkurentnošću.
    Značajno ćemo smanjiti i parafiskalna opterećenja, kako u financijskom smislu, tako i u njihovom
    broju i pojednostavljenju procedura započevši s ukidanjem obaveznih članarina u strukovnim
    udrugama, pa do ukidanja obaveznih članarina u krovnim gospodarskim udrugama, poput
    HGK, HOK i njima sličnih. Ovim korakom bismo prvo znatno rasteretili gospodarstvo, ali isto
    tako ojačali scenarij u kojem udruge koje zaista donose dodanu vrijednost za svoje članove imaju
    jednaku priliku za pozicioniranje u javnom životu Republike Hrvatske.
    • Regulatorno rasterećenje - Ukidanjem suvišnih administrativnih procesa znatno bi se ubrzale
    investicije te podigla učinkovitost. Dodatno, moguć je prostor za napredak u dva smjera - smanjenje
    troška građanima i poduzećima te ukidanje suvišnih procesa koji koče investicije i nepotrebno
    troše resurse. Eliminacija nepotrebnog administriranja smanjit će mogućnost korupcije, jer
    birokrati u ministarstvima i lokalnoj administraciji neće više moći ucjenjivati gospodarstvenike
    i građane.
    • Zeleno gospodarstvo - Gospodarski rast nikako ne smije biti nauštrb zaštite okoliša i
    prirodnih bogatstava Republike Hrvatske. Energiju potrebnu za gospodarstvo potrebno je
    osigurati iz obnovljivih izvora energije u što je moguće većoj mjeri, no nikako izravno kopirajući
    zapadnoeuropske koncepte koji nisu izravno prihvatljivi što zbog razine razvijenosti našeg
    gospodarstva, ali isto tako i zbog drugih faktora poput tradicije, zemljopisno uvjetovane
    dostupnosti obnovljivih izvora energije, razvijenosti vlastitih tehnologija obnovljivih izvora
    energije i tome slično. Pametnim upravljanjem energetskim sustavima moguće je ostvariti
    dodatne uštede. Prijelaz na kružno gospodarstvo potrebno je provesti dinamikom koja je realna
    za naš stupanj gospodarskog razvoja, kada će zapravo donositi dodatno ubrzanje gospodarskih
    aktivnosti, a ne da ih usporava zbog podizanja osnovnih troškova poslovanja. Svakako treba
    stimulirati i korištenje čišćih oblika prijevoza, poput željeznica u prigradskom, te javnog prijevoza
    u gradskom prometu. Poticanjem ulaganja u obnovljive izvore energije favorizirat ćemo one
    tehnologije i projekte kojima se ostvaruju dodatni pozitivni učinci na povećanje konkurentnosti
    poljoprivrede i industrijske proizvodnje.
    • Borba protiv klimatskih promjena - Osim postupne i održive transformacije u smjeru
    proizvodnje čiste energije potrebno je i provoditi mjere koje će smanjivati rizik i podizati otpornost
    na klimatske promjene. Probleme je potrebno percipirati na vrijeme, kako bi se rješenje pronašlo
    prije nego li nastanu štete, primjerice poput podizanja riva na obali kao odgovor na porast razine
    mora. Provođenje ovih mjera često je interdisciplinarni zadatak, gdje se rješavanjem jednog
    problema, primjerice osiguranja pitke vode, ne smije otvoriti cijeli niz drugih problema, od
    poljoprivrede, preko prometa do energetike. Cjelovitim sagledavanjem problema, te planiranjem
    i izgradnjom višenamjenskih sustava, poput primjerice sustava Program Sava, moguće riješiti
    problem izloženosti poplavama, spuštanju razine podzemnih voda, a da energetika kao izvor
    obnovljive energije zapravo bude dio rješenja, a ne problema, jer primjerice, ako želimo zadržati
    vodu na nekom području u režimu niskih voda, izgradnju brana možemo pojeftiniti ugradnjom
    energetike u njih, a onda za jednu petinu cijene možemo te iste brane još učiniti i mostovima koji će
    pospješiti prometnu povezanost. Kada na to dodamo sinergijske efekte koje takvo višenamjensko
    rješenje ima na druga područja, primjerice poljoprivredu i turizam, onda dobivamo visoku dodanu
    vrijednost za uloženi novac. Program Sava je izvrstan primjer višenamjenskog projekta koji uz
    gospodarske koristi donosi i značajno podizanje kvalitete života, te konačni izlazak Zagreba na
    obale Save, a sve to je moguće realizirati uz značajno korištenje domaćeg znanja i pameti što u
    sljedećem koraku može biti poslovna prilika za izvoz znanja.

  13. Održivi teritorijalni razvoj

  14. Integrirani pristup održivom razvoju
    Zalažemo se za politike koje omogućuju i potiču uravnotežen i održiv teritorijalni razvoj koji obuhvaća
    uključiv društveni razvoj, širenje gospodarskih djelatnosti uz primjenu novih znanja i tehnologija,
    poštujući okoliš i uvažavajući posebnosti hrvatskog prostora. Omogućit ćemo pristup širokopojasnom
    internetu ili mrežama velikih brzina svim građanima na ukupnom teritoriju Hrvatske čime se ostvaruje
    društvo jednakih šansi za sve, gdje god ljudi živjeli ili poslovali.
    Teritorijalni preustroj
    Snažne regije i gradovi nositelji su gospodarskog razvoja u modernom društvu. Cilj je jačanje regija i
    urbanih aglomeracija u funkciji gospodarskog razvoja uz istovremeno uvažavanje mogućnosti aktivnog
    djelovanja na nižim lokalnim razinama kroz modernije mehanizme uključivanja lokalne zajednice u
    razvojne aktivnosti.
    Zalažemo se za reduciranje broja lokalnih jedinica po uzoru na zemlje gdje se zapaža snažna veza
    između kompetitivnosti zemalja i provedbe reformi lokalne samouprave s ciljem da učinkovito pružaju
    javne usluge građanima te osiguravaju razvojnu funkciju. Jedinice lokalne samouprave koje neće
    moći zadovoljiti navedene, prije svega ekonomske kriterije, grupirat će se oko gravitacijskih urbanih
    centara. Iznimke će biti infrastrukturno i prometno izoliranije otočne ili općine u brdsko-planinskim
    područjima.
    Prijedlog novog teritorijalnog ustroja podrazumijeva grupiranje u pet regija i oko stotinjak urbanih
    središta. Podjela na regije uključuje četiri prirodne regije i petu, koja bi uključivala Zagreb i okolicu,
    a bila bi organizirana na načelima metropolitanske federacije. Ovakav teritorijalni ustroj omogućit
    će formiranje većih, financijski i organizacijski snažnijih jedinica, osposobljenih za obavljanje većeg
    opsega javnih poslova. Prema predviđanjima, broj karijernih lokalnih političara ovakvom reformom
    smanjit će se za oko tri puta. Kriteriji za zadržavanje statusa jedinice lokalne i regionalne samouprave
    trebaju, između ostalog, biti: proračunski kapaciteti, zadovoljavanje kriterija minimalnog vlastitog
    prihoda i minimalan broj stanovnika.
    Reforma uključuje promjenu sustava financiranja te fiskalnu decentralizaciju koja podrazumijeva
    prijenos ovlasti i odgovornosti za pružanje javnih usluga sa središnje na niže razine vlasti, odnosno
    prijenos ovlasti prikupljanja određenih poreza i određivanja namjene prikupljenih sredstava prema
    jasno utvrđenim kriterijima.
    EU sredstva za teritorijalni razvoj
    Uz raspoloživa proračunska sredstva Republike Hrvatske, u okviru sljedeće programske perspektive
    EU, značajna će sredstva biti na raspolaganju za teritorijalne razvojne intervencije, od sredstava za
    regionalne infrastrukturne projekte do projekata za ruralni, regionalni razvoj i razvoj urbanih područja
    do projekata prekogranične suradnje.

  15. Kulturna politika

  16. Kroz našu kulturnu politiku osigurat ćemo da se u političkom i javnom diskursu može otvoreno,
    kritički i promišljeno pristupiti svim društveno relevantnim temama za što je pluralistički orijentiran
    resor kulture od odlučujuće važnosti. Promijenit ćemo kulturnu politiku, a time i sliku Hrvatske kao
    konzervativne i nacionalno zatvorene zemlje u otvorenu i modernu europsku državu s jakim utjecajem
    neovisne kulture i civilnog sektora.
    Provest ćemo niz mjera u cilju oporavka resora nakon dezorijentirane vladajuće kulturne politike.
    Donijet ćemo razvojnu strategiju i zakone koji će dugoročno i planski graditi resor kulture dovodeći ga na
    razinu razvijenih europskih zemalja. Uvest ćemo porezne povlastice, poticaje za kulturno poduzetništvo
    i neovisni sektor, povećati financiranje kulture per capita do 2024. sa 39 na 50 eura. Promjene su
    provedive u svim segmentima kulture uz našu čvrstu orijentiranost prema reformama kulturnih
    politika koje će biti kvalitativni rezultat nove razvojne strategije i mehanizama njene provedbe. Umjesto
    načela koji su obilježili hrvatske vladajuće političke prakse, a time i kulturu, kao što su klijentelizam,
    poslušnost, sprega, pogodovanje i strah, nudimo razvojnu kulturnu politiku temeljenu na pet načela
    kulturnih dinamika: povezivanje, razmjena, raznolikost, inkluzivnost i sloboda.
    Kroz zemljopisno, intersektorsko, multidisciplinarno, institucionalno, međunacionalno povezivanje
    osigurat ćemo razmjenu znanja, iskustva i informacija. Njegovat ćemo multikulturalnu, multietničku
    i multidisciplinarnu raznolikost, kao i generacijsku, kolektivnu i individualnu inkluzivnost. A kao
    najvažniju vrijednost poticat ćemo i štititi slobodu: u izražavanju, u interpretaciji, u odlučivanju, u
    jednakosti, u ravnopravnosti.
    Paralelno s radom na izgradnji i razvoju ovih načela, neophodna je što hitnija i što dublja analiza
    postojećeg stanja, potom izrada nove strategije iz koje će proizaći reforma javnog sustava upravljanja
    kulturom čije su institucije u velikoj većini dezorijentirane, staromodne, inertne i demoralizirane, lišene
    želje za reformom. Na posljetku, poticanje neovisne kulture i njezine raznolikosti, jedan je od važnijih
    prioriteta našega programa.
    Kulturu vidimo kao važnu polugu društvenog razvoja te u skladu s tim predlažemo oblikovanje nove
    kulturne politike koja će biti utemeljena na racionalno projektiranih i široko rasprostranjenih pet
    mjera: planiranje, odlučivanje, legislativa, financiranje i obrazovanje. Statično planiranje zamijeniti
    strateškim planiranjem, a ciklus planiranja u kulturi povećati na razdoblje od dvije do četiri godine.
    Kratkoročno odlučivanje koje štiti pojedinačne interese prevesti na transparentno odlučivanje, uz
    obvezne evaluacije pri svakom donošenju odluka. Stabilizirat ćemo zakonodavni okvir koji je nestabilan,
    neprimjenjiv i orijentiran prema osobnim i/ili stranačkim interesima. U suradnji sa svim dionicima u
    sustavu kulture, iznaći ćemo i nove izvore financiranja koji povezuju gospodarske i kulturne interese
    (kulturne i kreativne industrije) te predložiti mjere za sustav doniranja i sponzoriranja kulture
    i zakladništva u kulturi i za kulturu. Potaknut ćemo povećavanje domaćih fondova za financiranje
    kulture, potom stimulirati rad samostalnih umjetnika i privatnih organizacija u kulturi, privatnih
    galerija, nakladnika i kazališta. Poticat ćemo intersektorsku suradnju i organsko povezivanje kulture
    sa sektorima znanosti, obrazovanja, tehnologije, sporta, turizma, ekologije, gospodarstva, pravne države
    i diplomacije, što zahtijeva posebne strategije obrazovanja u kulturi, ali i u svim navedenim područjima.
    Za provedbu navedenih mjera novih kulturnih politika uspostavit ćemo jasne kriterije, jednake za sve
    sudionike u procesima kulturne proizvodnje.

  17. Socijalna politika

  18. Socijalna politika jedna je od temeljnih javnih politika koje izravno određuju smjernice razvoja neke
    države i način na koji ranjive skupine građana mogu sudjelovati u raspodjeli civilizacijskih tekovina
    i društvenog proizvoda, ali istima i doprinositi sukladno svojim mogućnostima. Kvalitetna i održiva
    socijalna politika iznimno je važna za Hrvatsku koja se Ustavom definira kao socijalna država. Također,
    Hrvatska je članica Europske unije te joj je socijalna uključenost jedan od prioritetnih zadataka u
    programu rasta.
    Suočavamo se s činjenicom da sadašnji sustav socijalne skrbi, zbog glomaznosti i neracionalnosti,
    utječe na rezanje socijalnih prava u vrijeme kada siromaštvo i socijalna isključenost prijeti velikom
    broju građana, a broj nezaposlenih i umirovljenika raste.
    Smatramo kako je sustav socijalne skrbi važan dio javne politike u kojem još ima prostora za
    racionalizaciju troškova bez smanjivanja socijalnih prava građana, za jačanje profesionalnosti u
    stručnoj pomoći i za smanjenje utjecaja politike u upravljanju ljudskim resursima angažiranim u
    pružanju socijalnih usluga.
    Naša socijalna politika postavljena je na principima socijalnog ulaganja, koje promovira pametna
    socijalna ulaganja tijekom životnog ciklusa, i jačanju međugeneracijske solidarnosti. Učinkovita rješenja
    temelje se na stvaranju široke mreže socijalnog poduzetništva (osim malog neprofitnog poduzetništva
    koje se udrugama financira iz projekata) i stvaranju državnog sustava socijalnog poduzetništva. Isto
    bi trebalo razvijati u modelu koji bi omogućio radno sposobnim ranjivim skupinama, koje zbog više
    čimbenika imaju velik rizik od siromaštva, trajne nezaposlenosti i socijalne isključenosti, tranziciju
    iz modela socijalne zaštite u model socijalne naknade za društveno koristan rad. Zatim, neophodno je
    stvaranje zakonskih preduvjeta koji bi omogućili korisnicima koji unatoč socijalnim poteškoćama ili
    invaliditetu imaju dostatne sposobnosti i ukaže im se mogućnost za zaposlenje u profitnom sektoru da
    ne gube podršku koja im je povremeno potrebna iz sustava socijalne skrbi, nego se recipročno povećava
    njihov udio u participaciji, kao i mogućnost da prihod ostvaruju u oba sektora. Ne manje važno je
    osiguranje stručnog sustava unutarnje kontrole i vanjske ekspertne analize i vrednovanja neovisnih
    stručnjaka za pojedina područja.
    Posebno ranjive skupine su djeca i osobe u starijoj životnoj dobi. Ulaganje u rano djetinjstvo kod djece
    kojoj prijeti socijalna isključenost zbog siromaštva, obiteljske situacije ili teškoća u razvoju je prepoznato
    kao jedan od najboljih načina prevencije iste. Zbog starenja stanovništva i produljenja životnog vijeka
    starijih osoba, preventivne mjere poput cjeloživotnog obrazovanja, mirovinske pismenosti i štednje za
    starost mogu omogućiti dostojanstven životni standard u trećoj životnoj dobi
    Sve gore navedene ciljeve predlažemo ostvariti kroz niz mjera, od kojih izdvajamo sljedeće:
    1. Izraditi Nacionalnu strategiju za izjednačavanje prava osoba s invaliditetom (OSI) i djece s
    teškoćama u razvoju (TUR) konsenzusom i uključivanjem svih dionika. Donijeti akcijski plan
    za provođenje predviđenih mjera s rokovima, formirati međusektorske timove koji bi donijeli
    protokole za provođenje mjera, te stalno evaluirali i unaprjeđivali provođenje istih.
    2. Širenje mreže socijalnih, zdravstvenih i odgojno-obrazovnih usluga tako da se dopusti ugovaranje
    privatnom i neprofitnom sektoru te pružanje istih tamo gdje postoji potreba, a nema resursa
    sustava.
    3. Postupno uključivati korisnike socijalne zaštite u društveno koristan rad, uvođenjem pojedinih
    oblika društveno-korisnog rada u gradske i državne ustanove i zamjenjivanjem dijela javne
    nabave uslugama iz socijalne mreže, kao i postupno zamjenjivanje socijalne zaštite radom u
    mreži socijalnog poduzetništva.
    4. Razvijati i poticati cjeloživotno učenje u smislu kvalitete i usklađenosti s potrebama gospodarskog
    sektora.
    5. Povećati učinkovitost izrade i broja projekata koji se bave smanjivanjem socijalne isključenosti
    ranjivih skupina sa svrhom većeg povlačenja sredstava financiranja iz EU fondova.

  19. Pravosuđe

  20. Pravosudni sektor predstavlja jedan od najvažnijih dijelova društva, o čijoj učinkovitosti, kvaliteti,
    pouzdanosti i povjerenju ovise građani kao pojedinci, cjelokupno gospodarstvo, kao i cijelo društvo.
    Nakon niza dugotrajnih i teških reformi građani i dalje svjedoće dugotrajnim postupcima, velikim
    troškovima i još većoj pravnoj neizvjesnosti u procesu donošenja sudskih odluka. Uza sve dosadašnje
    napore nije se pristupilo primjeni ozbiljnijih zakonodavnih izmjena u smislu uvođenja modernijeg načina
    razmišljanja, organizacije rada i pojednostavnjivanja administrativnih procesa u pravosuđu. Pravosuđe
    počiva na neopravdano visokim troškovima za državni proračun. Sredstva koja su dodijeljena sudstvu
    dovoljna su za pravovremen i profesionalan rad sudova, ali zbog nedostatka sustavnog i redovitog
    praćenja stanja, kao i zbog nedostatne racionalizacije troškova, financijski gubici su značajni.
    Najveća prepreka implementaciji promjena jest činjenica da je administrativno upravljanje sudskim
    spisima/sporovima u potpunosti nadvladalo ključan segment, a to je brza i profesionalna sudska
    odluka u pravnoj stvari. Napredne tehnologije ne služe svojoj svrsi niti se iskorištavaju svi potencijali.
    Zakonodavni okvir donekle prati prisutnost modernih tehnologija, ali je stvarna implementacija
    posustala. Problem ljudskih resursa u pravosuđu školski je primjer „napuhane“ administracije i
    trome organizacije. Ulaganje u tehnologije trebalo je s godinama ubrzati sudske postupke i olakšati
    sudsku administraciju. No ovaj se preokret još nije dogodio. Hrvatsko pravosuđe propustilo je provesti
    kvalitetnu reformu upravljanja ljudskim potencijalima. Mobilnost sudaca i državnih odvjetnika jedna je
    od glavnih tabu tema. Pravosuđe treba biti fleksibilno i mobilno, ono ne može biti utemeljeno na strogom
    institucionalizmu i nefleksibilnosti organizacijskog okvira.
    Kao i bilo koja druga ozbiljna promjena, reforma pravosudnog sustava zahtijeva širi konsenzus političkih
    aktera, koji će se dogovoriti oko osnovnog skupa nužnih promjena, kako bi se napravili temelji za
    mnogo dublje promjene koje će uslijediti. Neke od promjena za koje ćemo se mi zalagati su sljedeće:
    modernizirati procesne i organizacijske zakone; pročistiti, sistematizirati i kodificirati pojedine pravne
    grane; uvesti ozbiljan metodološki sustav analize rada sudova; racionalizirati troškove u pravosuđu;
    povezati sve elektroničke registre koji sadrže informacije neophodne u sudskim postupcima; neprestano
    uklanjati nepotrebne administrativne segmente u radu sudova; raditi sustavno na podizanju svijesti
    javnosti o važnosti i ulozi pravosuđa; u potpunosti provesti obvezu redovite i kontinuirane edukacije
    sudaca, ali i ostalog administrativnog osoblja na sudovima; uvesti elektroničku komunikaciju kao
    primarni oblik komunikacije s drugim tijelima, vještacima, odvjetnicima i sl.; poticati korištenje
    alternativnih oblika rješavanja sporova (posebno mirenje); ujednačavati sudske prakse i jedinstvenu
    primjena zakona, bitne za jednakost građana i pravnu sigurnost poslovanja; svim potrebitima osigurati
    besplatnu pravnu pomoć; smanjivati trajanje sudskih postupaka, broja neriješenih predmeta i priliva
    novih predmeta.

  21. Zaključak

  22. Ovo je sažetak programa naše koalicije kojim smo željeli pokazati smjer u kojem želimo zaokrenuli
    Hrvatsku. Svjesni smo da je dubinska promjena jednog društva dugotrajan proces, ali smo uvjereni
    da ćemo, dobijemo li priliku upravljati našom zemljom, vrlo brzo pokazati pravi smjer. Probudit ćemo
    entuzijazam građana i motivirati ih da sudjelujete u promjenama. Spremni smo svojim primjerom
    pokazati da se poštenjem, radom, zalaganjem i znanjem stvari zaista mogu mijenjati na bolje.
    Ovaj program je samo mali dio javnih politika koje smo izradili u našim strankama te u konstruktivnom
    dijalogu i konsenzusom usvojili kao dio zajedničkog programa i vrijednosti koalicije.
    Na kraju ćemo navesti i neke od dodatnih elemenata koje u ovom sažetku nismo spomenuli, a nisu ništa
    manje važni za budućnost naše zemlje:
    • Razvijat ćemo stabilan i održiv mješoviti mirovinski sustav čija je održivost vezana uz rast zaposlenosti,
    dulje zadržavanje u radnoj aktivnosti i smanjenje prava na prijevremenu i/ili povlaštene mirovinu,
    čime se osiguravaju i primjerene razine mirovina.
    • Demografsku politiku ćemo promatrati kao dio ukupne razvoje politike, te ćemo izraditi i provesti
    strateški dokument s realističnim mjerama i ciljevima pronatalitetne politike, usmjerenima na
    poveđanje broja zaposlenih, na razvoj infrastrukture za pomoć zaposlenim roditeljima, na širenje
    mreže javih usluga i fleksibilne radne uvjete za zaposlene roditelje te na pozitivnu diskriminaciju
    zaposlenih žena s djecom.
    • Razvijat ćemo dinamičnu, progresivnu, višesmjernu i proaktivnu vanjsku politiku, orijentiranu je
    na ekonomski razvoj i društveni napredak, podržavati politike koje jačaju mir u svijetu, nenasilno
    rješavanje sporova te demokratizaciju i napredak.
    • Stvarat ćemo modernu poljoprivrednu proizvodnju zasnovanu na znanju i primjeni visoke
    tehnologije, poljoprivredu koja stvara proizvode veće dodane vrijednosti i koja je konkurentna.
    Umjesto poticaja i financiranja projekata za koje se od početka zna da neće biti održivi, sredstva
    namjenjena ruralnom razvoju putem poticaja koristit ćemo za financiranje investicija i projekata za
    poticanje konkurentnosti.
    • Ribarsku proizvodnju unaprijedit ćemo izgradnjom i opremanjem novih mrjestilišta za lubina i
    oradu, te školjkaše. Povećat ćemo diverzifikaciju riba u akvakulturi i preradu proizvoda od ribe čime
    će se stvarati viša dodana vrijednost. Uspjehu će pridonijeti i poticaji za udruživanje proizvođača
    kako bi zajedničkim marketinškim aktivnostima ostvarili efikasniji nastup na tržištu.
    • Nastavit ćemo s pripremama za uvođenje eura jer su prednosti njegova uvođenja jasne, dok tvrdnje
    da će uslijediti velika inflacija ili Hrvatska izgubiti monetarni suverenitet jednostavno ne stoje. Mi
    smo zapravo već uveli euro jer građani već drže štednju u eurima, nekretnine i automobili se kupuju
    u eurima, krediti su u eurima, a i tečaj kune je vezan za euro. Istovremeno, nemamo nikakav utjecaj
    na politike Europske središnje banke. No to ne znači da u eurozonu trebamo srljati. Trebamo se
    dobro pripremiti i ući spremni. Uostalom, i koronakriza je pokazala da zemlje eurozone imaju lakši
    pristup kapitalu u vremenima takvih šokova.
    • Za brzu i kvalitetnu obnovu Zagreba nakon potresa osnovat ćemo poseban Zavod za obnovu koji
    će okupiti dokazane eksperte, a ne „kumove“ koji su do sada nerijetko imali prednost pri gradnji
    u Zagrebu. Bez takvog stručnog tijela postoji velika sumnja da bi obnova Zagreba najviše mogla
    koristiti špekulantima, a to je ono što obavezno treba spriječiti. Nadalje, Zakon o obnovi regulirat
    će brzinu provođenja procedura. Sufinanciranja obnove osiguralo bi se preko EU fondova i kroz
    program obnove središta grada kojim se omogućava izgradnja dodatnih etaža. Time bi se financirala
    konstruktivna obnova.
    • Promijenit ćemo postojeći Ovršni zakon kako bi se smanjili troškovi ovršnog postupka i postigao
    pravedniji odnos u procesnom položaju ovrhovoditelja i ovršenika. Pojednostavljenje procedure
    u provedbi ovrha i unaprijeđenje načina komunikacije korištenjem elektroničke infrastrukture
    postupak će učiniti bržim i transparentnijim.
    Vjerujemo i spremni smo sve svoje znanje staviti u službu aktivnoga rada na tome da se sve navedeno
    ostvari, da naša djeca žive u razvijenoj, uspješnoj i sretnoj zemlji. Uvjereni smo da će nam se mnogi koji
    će pročitati naš program pridružiti.